
Prema podacima Hrvatske narodne banke, na osnovi stanja, ukupni krediti kućanstvima iznosili su na kraju ožujka 2026. godine 28,1 mlrd. eura.
Dinamika godišnjeg
rasta kredita stanovništva zadržala se na 12,5%, kao i u veljači.
Dvoznamenkaste godišnje stope rasta traju od početka 2024. Na mjesečnoj
razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za solidnih 333,1
mil. eura ili 1,2%. Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 14,1 mlrd. eura na
kraju ožujka činili su 50,1% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Na
godišnjoj razini, stopa rasta stanja ovih kredita ubrzala je s 15,5% na
15,6%. Dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini traje od ožujka 2025., a
postepeno ubrzanje od listopada 2024. U ožujku na mjesečnoj razini,
stambeni krediti porasli su za solidnih 1,0% ili 143,3 mil. eura. Na
osnovi transakcija* zabilježeno je ubrzanje godišnjeg rasta, s 15,4% na
15,5%. S druge strane, zamah (moment)** stambenih kredita oslabio je s
11,8% u veljači na 10,7% u ožujku. Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su na osnovi stanja 11,1
mlrd. eura ili 39,2% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje
stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021., a dvoznamenkast
rast od studenog 2023. Krajem prošle godine zabilježeno je snažno
ubrzanje na godišnjoj razini, s 10,5% u studenom na 16,6% u prosincu.
Međutim, ovaj snažan porast rezultat je reklasifikacije dijela
hipotekarnih kredita u gotovinske nenamjenske kredite***. Na osnovi
transakcija, rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio je u ožujku s
10,5% na 10,4% na godišnjoj razini zbog učinka baznog razdoblja,
odnosno snažnijeg rasta tih kredita u istom mjesecu prethodne godine. S
druge strane, zamah gotovinskih nenamjenskih kredita osnažio je sa 7,1%
na 11,3%. Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s
iznosom od 688,2 mil. eura čini 2,4% ukupnih kredita. Na mjesečnoj
razini, promatrana stavka zabilježila je rast za 2,1%. Ipak, u odnosu na
isto razdoblje godinu ranije stanje prekoračenja manje je za 6,1%.
Krediti po kreditnim karticama (2,2% ukupnih kredita stanovništvu)
iznosili su na osnovi stanja 630,8 mil. eura te su uz rast na mjesečnoj
razini od 1,1% na godišnjoj razini bili veći za 14,9%. U nastavku godine očekujemo nastavak solidne potražnje za kreditima
stanovništvu uz tendenciju usporavanja godišnje stope rasta prema 10%. Kamatne stope na novougovorene kredite stanovništvu zabilježile su
pad na kraju prvog tromjesečja. Prema informacijama iz HNB-a, prosječna
kamatna stopa na stambene kredite stanovništvu iznosila je u ožujku
2,99%, što je za 7 baznih bodova manje nego u veljači. To je smanjenje
uglavnom bilo rezultat smanjenja kamatne stope na kredite s fiksnom
kamatnom stopom, s 3,08% na 3,02%. U tom je smjeru djelovala i promjena
strukture kredita, odnosno povećanje udjela kredita s promjenjivim
kamatnim stopama, uz početno razdoblje fiksiranja kamatne stope od pet
do deset godina. Ti su se krediti u ožujku odobravali uz nižu kamatnu
stopu od kredita s potpuno fiksnom kamatnom stopom, pa je porast njihova
udjela dodatno pridonio smanjenju ukupne prosječne kamatne stope premda
je kamatna stopa na te kredite blago porasla, s 2,69% u veljači na
2,76% u ožujku. Prosječna kamatna stopa na gotovinske nenamjenske
kredite u ožujku se smanjila za 12 baznih bodova u odnosu na veljaču, na
5,28%, čime se spustila na najnižu razinu od sredine 2022. Kamatne
stope na gotovinske nenamjenske kredite u ožujku su se smanjile u gotovo
svim sistemski važnim bankama, što, prema središnjoj banci, u pojedinim
slučajevima odražava promotivne ponude banaka. Tako je i gore
spomenutom snažnijem kreditiranju stanovništva vjerojatno dijelom
pridonijelo i smanjenje kamatnih stopa. Općenito, očekivano zadržavanje kamatnih stopa na kredite oko razina
prethodne godine, u okružju pojačavanja inflacije a posljedično i
prihoda korisnika kredita smanjuje teret otplate duga i održava pritisak
na snižavanje stope neprihodujućih kredita u ukupnim. U segmentu
potrošača dodatni impuls za snižavanje stope neprihodujućih kredita ima
primjena makrobonitetnih mjera HNB-a od početka drugog polugodišta
prethodne godine, koja se odražava na povećanje prosječne kreditne
sposobnosti kod korisnika kredita. Uz inflatorno obezvređivanje obveza
po kreditima odobrenim u prethodnom razdoblju, očekujemo nastavak
snižavanja udjela neprihodujućih kredita.